Molijerovi dani 2026.
Frankofona književnost kao prostor susreta, prevoda i novih čitanja
Osamnaesto izdanje Festivala savremene frankofone književnosti biće održano od 11. do 26. maja, donoseći u Srbiju pisce, prevodioce, izdavače, teoretičare, strip autore i čitaoce okupljene oko savremene frankofone kulture.
Književnost najlepše živi onda kada izađe iz tišine stranice i postane razgovor. Kada se između pisca, prevodioca, izdavača i čitaoca otvori prostor u kojem jedna kultura ne dolazi kao zatvoreni sistem, već kao poziv na susret. Upravo takav prostor svake godine otvaraju Molijerovi dani, Festival savremene frankofone književnosti, čije će 18. izdanje biti održano od 11. do 26. maja 2026. godine u više gradova Srbije.

U organizaciji Francuskog instituta u Srbiji, Molijerovi dani i ovog proleća donose susrete sa savremenim frankofonim autorima, njihovim prevodiocima, izdavačima, teoretičarima, kritičarima i publikom koja književnost ne posmatra samo kao umetnost čitanja, već i kao umetnost prevođenja, razgovora i zajedničkog razumevanja.
Program počinje u ponedeljak, 11. maja, u Francuskom institutu u Beogradu, u Knez Mihailovoj 31, počasnim gostovanjem Benoa Petersa. Srpska publika imaće priliku da upozna različite stvaralačke dimenzije ovog svestranog autora, koji će se predstaviti kao biograf, teoretičar stripa i scenarista jednog od najpoznatijih evropskih strip serijala.
Najpre će u Beogradu govoriti o životu filozofa Žaka Deride, a zatim, 12. maja u Novom Sadu, o biografiji psihoanalitičara Šandora Ferencija. Prevode ovih biografija objavila je izdavačka kuća Karpos. Potom će, 13. maja u Beogradu, Peters biti predstavljen kao teoretičar stripa i veliki poznavalac dela čuvenog autora Eržea i njegovog junaka Tintina.
U okviru festivala BINA 2026, Peters će 14. maja u Kulturnom centru Beograda učestvovati u razgovoru na temu „Strip i arhitektura“, gde će se predstaviti i kao scenarista kultnog strip serijala „Opskurni gradovi“, koji je stvarao sa Fransoom Skitenom. Izdavačka kuća Lokomotiva nedavno je objavila prevod jednog od albuma iz ovog serijala, pod nazivom „Povratak kapetana Nema“.
Poseban događaj ovogodišnjih Molijerovih dana biće Frankofoni salon knjige. Od 13. do 16. maja, Francuski institut u Beogradu pretvoriće se u mali književni sajam, zahvaljujući saradnji sa srpskim izdavačima. Posetioci će moći da pronađu dela frankofonih autora na srpskom i francuskom jeziku, ali i da prisustvuju razgovorima i promocijama posvećenim različitim temama, od stripa, romana i filozofije, do Jugoslavije i antikolonijalnog frankofonog sveta. Nakon beogradskog izdanja, salon se seli u novosadsku knjižaru Zenit, gde će trajati od 20. do 23. maja.
U programu je najavljeno i gostovanje Valeri Levi Susan, dugogodišnje direktorke francuske izdavačke kuće Audiolib, poznate po objavljivanju zvučnih knjiga. Ona će 13. maja u Francuskom institutu u Beogradu govoriti o velikoj popularnosti audio knjiga u Francuskoj, razmenjujući iskustva sa publikom, ljubiteljima slušanja književnosti i srpskim izdavačima koji se sve hrabrije okreću ovom formatu. Ovaj razgovor zamišljen je i kao mogući novi korak u saradnji između francuske i srpske izdavačke scene.
Molijerovi dani ne zaboravljaju ni najmlađe čitaoce. U istoj sedmici biće priređeni razgovori i radionice sa autorkom dečjih knjiga An Gael Balp, čije gostovanje Francuski institut organizuje u saradnji sa Kreativnim centrom. Kreativni centar objavio je prevod njene knjige „Tića i družina Vesele Lame“, a susreti sa decom biće održani 15. i 16. maja u Beogradu.
Posebno mesto u programu ima i tradicija koja traje od 2013. godine. Studenti francuskog jezika i književnosti, zajedno sa profesorima univerziteta iz Beograda, Novog Sada, Niša i Kragujevca, u Ambasadi Francuske proglasiće dobitnika nagrade Gonkurov izbor studenata Srbije. Laureat će biti jedan od četiri romana koji su pred kraj prošle godine ušli u najuži izbor za francusku nagradu Gonkur.
Od 18. maja, publika će imati priliku da upozna romansijerku Karol Fiv, autorku čiji je naizgled jednostavan pripovedački stil osvojio francuske čitaoce i kritiku. Izdavačka kuća Zepter Book World nedavno je objavila njen kratki roman „Žena na telefonu“, u prevodu Bojana Savića Ostojića. Autorka će roman, uz čitanje odlomaka, predstaviti najpre 19. maja u Velikom Gradištu, u Biblioteci „Vuk Karadžić“, potom 20. maja u Kragujevcu, u Studentskom kulturnom centru, i najzad 21. maja u Beogradu, u Francuskom institutu.
Jedan od najvažnijih segmenata ovogodišnjeg programa biće posvećen Danilu Kišu. Povodom pedesetogodišnjice objavljivanja „Grobnice za Borisa Davidoviča“, Francuski institut, u saradnji sa Narodnom bibliotekom Srbije, organizuje tribinu i izložbu posvećene ovom velikom piscu. Gošća iz Francuske biće Paskal Delpeš, prevoditeljka Kišovih dela sa srpskog na francuski, kao i njegove biografije, koju je napisao Mark Tompson. Ona godinama neumorno radi na predstavljanju Kišove književnosti u Francuskoj i svetu.
Nakon diskusije, u kojoj će učestvovati pisci Mihajlo Pantić i Muharem Bazdulj, biće otvorena izložba o Kišu, autorke Olge Krasić Marjanović. Ovaj događaj posebno podseća da prevod nije samo jezički posao, već oblik dugotrajnog kulturnog posredovanja, način da pisac nastavi da živi u drugim jezicima, čitalačkim tradicijama i književnim prostorima.
Za kraj Molijerovih dana, 26. maja u Gete institutu u Beogradu, organizatori pripremaju poetsko veče posvećeno francuskoj i nemačkoj poeziji. Veče će proteći uz nove prevode stihova Bodlera, Igoa, Verlena, Getea, Rilkea, Hajnea i drugih klasika. Prevoditeljka Nevenka Balanesković predstaviće svoju zbirku prevoda poezije pod nazivom „Pesniče, gde si? Novo čitanje francuskih i nemačkih klasika“.
Ovogodišnji festival okupiće i brojne druge srpske i francuske učesnike, pisce, prevodioce, izdavače, kritičare, glumce, muzičare, arhitekte i umetnike. Upravo ta raznolikost pokazuje da Molijerovi dani nisu samo književni festival u užem smislu, već prostor u kojem se književnost prepliće sa stripom, arhitekturom, filozofijom, zvučnim knjigama, dečjom književnošću, poezijom i kulturnom istorijom.
Svi programi su besplatni, ulaz je slobodan, a za većinu razgovora obezbeđen je prevod sa francuskog na srpski jezik.
U vremenu u kojem se kulture često zatvaraju u sopstvene jezike, Molijerovi dani podsećaju da književnost postoji upravo zato da bi prelazila granice. Između autora i čitaoca, originala i prevoda, Beograda i Pariza, savremenosti i klasike, ovaj festival otvara prostor za pažljivije slušanje. A ponekad je upravo to najvažniji oblik kulturnog susreta, zastati, čuti drugi jezik i prepoznati da nam govori nešto blisko.
Photo credit: Promo, Wikipedia




